Samoborska potočna pastrva

Istraživanja znanstvenika laboratorija za ihtiopatologiju i biološke materijale Instituta Ruđer Bošković pokazala su da je pastrva iz rijeke Gacke autohtona (Dunavski tip –Da2 haplotip). Autohtona ne znači da je ona jedinstvena na svijetu, već da oduvijek živi u Gacki i nije ubačena ljudskom rukom, kao što su naprimjer kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss) ili lipljan (Thymallus thymallus). Iako nije unikatna, itekako je rijetka i gotovo ju je nemoguće naći u rijekama regije i upravo zbog toga je rizična vrsta koju treba zaštiti. Razlikuje se od ostalih potočnih pastrva po nekoliko karakteristika, a to je prvenstveno po boji koja varira ovisno o starosti i okolišu kojem se prilagođava. Po trbuhu je boje „suhog zlata“, a po leđima crna. Izrazito crvene točke u kombinaciji sa crnim raspoređene su po boku na njenom vretenastom tijelu, s tim da su crvene dominantne.

Šetajući ove jeseni, koja je obilovala sunčanim danima i visokim temeraturama, uz Gradnu, danas pretežno čistim potokom koji protječe središtem grada Samobora, zamijetio sam impozantne primjerke potočne pastrve, i to cijelom dužinom gradskog toka potoka Gradne, od Vugrinščaka, poznatog Samoborskog šetališta, duž čitave šetnice uz Samoborski muzej, pa skroz do mosta, gdje potok Gradnu presjeca prometnica prema novom autobusnom kolodvoru. Primjerci samoborske potočne pastrve su prosječne dužine od 20-30 cm, ali zamijetio sam i primjerke natprosječene dužine. Po mojoj skromnoj procjeni, neki su i preko 50 cm dužine, po leđima boje od tamno zelenkaste do tigraste, a po trbuhu od svjetlo do tamno zlatno-žute. Nažalost, tada, kad sam ponio fotoaparat da ih ovjekovječim, vodostaj gradne podigao se poslije jakog pljuska, pa od učinjenih fotografija izdvajam samo najuspjelije, koje možete pogledati na Photo Albums stranici.

Opstanak potočne pastrve u potoku Gradni ne ovisi o pastrvi, već o čovjeku i njegovoj brizi za prirodu. Pastrva u Gradni postoji oduvijek, ali je povremeno nestajala iz dijela gradskog toka Gradne i povlačila se prema izvorištu, jer su je na takvo ponašanje u prošlosti nerjetko tjerali razni onečiščivaći, koji su otpadne vode ispuštali u potok Gradnu. Dobra vijest je da se potočna pastrva u Gradni održala, da napreduje u razvoju, što je proporcionalno s razvojem ekološke svijesti i čuvanjem prirodne okoline.

Kod iduće posjete Samoboru i poznatim samoborskim kulinarskim delicijama, prođite šetnicom uz Samoborski muzej do Vugrinščaka, pažljivo zagledajte dijelove toka Gradne uz male slapove i uvjerite se sami u prisutnost potočne pastrve u potoku Gradni. Za one koju su odmah u mislima vidjeli pastrvu na udici pa na tanjuru, srećom, ribolov u potoku Gradni nije dozvoljen. Ipak, pastrvu u Samoboru možete pojesti na nekoliko mjesta, a uz to popiti i čašu dobrog mladog vina iz samoborskog vinogorja.

Ivan Držanić

Views: (1844)